Nedavno sam, nakon jednog svog gostovanja u kojem sam govorila o elektronskim knjigama i njihovom mjestu u savremenom izdavaštvu, dobila zanimljiv komentar jednog profesora i teoretičara umjetnosti. Između ostalog, napisao je da se služi svim vrstama knjiga, samo da bi došao do relevantne literature za svoja istraživanja. Međutim, primijetio je nešto što mu se čini kao svojevrsna prepreka široj akademskoj prihvaćenosti elektronskih knjiga. Njegovo zapažanje bilo je sljedeće: EPUB format, prema njegovom iskustvu, još uvijek nije postao prihvaćen kao izvor za naučno citiranje. Razlog vidi u tome što EPUB nema stabilne brojeve stranica. Tekst se prilagođava veličini ekrana, fontu i postavkama čitača, pa se stranica na kojoj se nalazi određeni navod može razlikovati od jednog uređaja do drugog. Zato, smatra profesor, istraživač koji želi da citira određenu knjigu često mora posegnuti za njenim štampanim ili PDF izdanjem. U njegovom komentaru posebno mi je bilo zanimljivo jedno poređenje: danas bez problema citiramo internet stranice, čiji se sadržaj može mijenjati, a istovremeno se postavlja pitanje prihvatljivosti elektronske knjige.
Moram priznati da mi je ovo pitanje bilo dovoljno zanimljivo da poželim da ga detaljnije istražim.
I što sam više ulazila u pravila akademskog citiranja, sve mi je jasnije postajalo da ovdje treba razdvojiti nekoliko stvari.
Odgovor je jednostavan: ne mora.
Kada govorimo o citiranju knjige, važno je razlikovati bibliografsko navođenje knjige od upućivanja na određeni dio njenog sadržaja.
Ako knjigu navodimo u bibliografiji, odnosno na spisku korišćene literature, uobičajeno navodimo autora, naslov, izdavača, godinu izdanja i druge podatke koje zahtijeva odabrani stil citiranja.
Broj stranice nije sastavni dio osnovnog bibliografskog opisa cijele knjige.
Međutim, kada u naučnom ili stručnom radu koristimo određenu misao, parafraziramo autora ili doslovno prenosimo njegov tekst, tada se pojavljuje pitanje preciznog lociranja izvora.
Kod štampane knjige to je jednostavno: navedemo broj stranice.
Upravo tu nastupa razlika između tradicionalnog i digitalnog načina čitanja. I tu akademski standardi već nude rješenja.
EPUB nije isto što i PDF: u čemu je zapravo problem?
Da bismo razumjeli pitanje citiranja, moramo razumjeti i razliku između dva najčešća formata elektronskih knjiga.
PDF je format koji uglavnom čuva fiksni raspored stranice. Tekst, slike, margine i ostali elementi ostaju na određenim pozicijama, bez obzira na uređaj na kojem se dokument otvara.
Zbog toga PDF često zadržava paginaciju štampanog izdanja, naročito kada je nastao digitalizacijom ili izvozom pripremljene knjige.
EPUB funkcioniše drugačije.
To je format namijenjen prilagodljivom prikazu teksta (reflowable text). Čitalac može promijeniti veličinu slova, vrstu fonta, prored, margine ili orijentaciju ekrana. Sadržaj se automatski prilagođava novim postavkama.
Ono što je na jednom uređaju prikazano na stranici 45, na drugom može zauzimati drugačiji broj ekrana ili stranica.
To nije nedostatak EPUB-a. Naprotiv, riječ je o jednoj od njegovih najvažnijih prednosti, jer omogućava udobnije čitanje na različitim uređajima.
Problem nastaje kada pokušamo da mjesto u takvoj knjizi označimo brojem stranice koji bi trebalo da bude jednak za sve čitaoce.
Ovdje dolazimo do najvažnijeg dijela priče.
Postoje međunarodno priznati sistemi akademskog citiranja koji već godinama predviđaju načine navođenja elektronskih knjiga bez fiksnih brojeva stranica.
Pogledajmo nekoliko najpoznatijih.
Jedan od najpoznatijih i najčešće korišćenih sistema akademskog citiranja jeste The Chicago Manual of Style.
Njegovo 18. izdanje izričito obrađuje citiranje knjiga konsultovanih u elektronskom formatu.
Prema zvaničnim smjernicama, kada elektronska knjiga nema fiksne brojeve stranica, umjesto njih može se navesti:
naslov odjeljka;
broj poglavlja;
drugi brojčano označeni dio knjige;
ili se lokacija može izostaviti kada nije dostupna odgovarajuća oznaka.
U bibliografskom navodu potrebno je navesti i elektronski format knjige, odnosno odgovarajuću informaciju o načinu pristupa.
Dakle, EPUB knjiga može biti sasvim legitimno navedena u naučnom radu.
Zvanični primjer i objašnjenje dostupni su u Chicago vodiču:
https://www.chicagomanualofstyle.org/tools_citationguide/citation-guide-1.html
2. MLA Style – citiraj izdanje koje si zaista koristio
MLA (Modern Language Association) takođe ima jasne smjernice za elektronske knjige.
Posebno je zanimljivo njihovo objašnjenje šta istraživač treba da uradi kada koristi digitalno izdanje knjige bez brojeva stranica, a postoji i štampano izdanje istog naslova.
Odgovor MLA stručnjaka je vrlo jasan: citira se digitalno izdanje koje je istraživač zaista koristio. Nije potrebno naknadno tražiti štampano izdanje samo da bi se pronašli brojevi stranica.
Ako digitalna knjiga nema paginaciju, brojevi stranica se izostavljaju. Kada postoje stabilne oznake poglavlja ili drugih djelova teksta, one se mogu koristiti za preciznije upućivanje.
Ovo je posebno važno jer potvrđuje jedan princip: istraživač treba transparentno da navede izvor koji je zaista konsultovao, a ne da stvara utisak da je koristio drugo izdanje.
Zvanično objašnjenje dostupno je na MLA Style Center:
https://style.mla.org/cite-digital-and-oa-books/
APA (American Psychological Association) jedan je od najzastupljenijih stilova citiranja, naročito u psihologiji, društvenim i bihejvioralnim naukama.
U APA stilu postoji razlika između parafraziranja i doslovnog citiranja.
Kada parafraziramo ideju autora, osnovno navođenje obuhvata prezime autora i godinu izdanja. Broj stranice nije obavezan, mada može biti koristan čitaocu.
Kada doslovno citiramo autora, APA preporučuje navođenje broja stranice ako je dostupan.
Ali šta ako ga nema?
Zvanične smjernice APA stila predviđaju korišćenje drugih oznaka lokacije, kao što su:
broj poglavlja;
naslov odjeljka;
broj pasusa, ako je dostupan;
kombinacija naslova odjeljka i broja pasusa.
Dakle, ni ovdje odsustvo broja stranice ne predstavlja prepreku za citiranje.
Zvanične smjernice mogu se pronaći na stranici APA Style, u odjeljku Direct Quotation of Material Without Page Numbers:
https://apastyle.apa.org/style-grammar-guidelines/citations
Kako to izgleda u praksi?
Pretpostavimo da koristimo EPUB knjigu koja ima pet poglavlja i jasno označene naslove odjeljaka, ali nema fiksne brojeve stranica.
Želimo da citiramo određenu misao iz trećeg poglavlja.
U zavisnosti od odabranog stila, možemo navesti:
Chicago (autor–datum):
(Prezime autora, godina izdanja, pogl. 3)
MLA:
(Prezime autora, ch. 3)
APA:
(Prezime autora, godina izdanja, pogl. 3)
Ovo su pojednostavljeni ilustrativni primjeri, a konačan oblik zavisi od konkretnog djela, dostupnih oznaka i pravila izabranog stila.
Važno je razumjeti da se ne izmišljaju brojevi stranica ili pasusa. Koriste se samo oznake koje zaista postoje u knjizi.
Ako knjiga nema ni stabilno numerisana poglavlja ni druge prepoznatljive oznake, moguće je navesti autora i izvor bez dodatne lokacije, u skladu s pravilima konkretnog stila.
A šta je sa brojevima lokacije koje prikazuju elektronski čitači?
Ovdje postoji još jedna važna nedoumica.
Neki elektronski čitači prikazuju brojeve lokacije (location numbers), procenat pročitanog sadržaja ili stranice koje su izračunate na osnovu trenutnih postavki uređaja.
Da li se i oni mogu koristiti za citiranje?
Treba biti oprezan.
Takvi brojevi često nijesu univerzalni. Mogu se razlikovati u zavisnosti od aplikacije, uređaja ili veličine slova. Zbog toga nijesu uvijek pouzdan način da drugi istraživač pronađe isto mjesto u knjizi.
Upravo na ovu razliku upozorava i Chicago Manual of Style.
Njegova preporuka je da se, kada nema stabilne paginacije, prednost da poglavlju, naslovu odjeljka ili drugoj prepoznatljivoj oznaci, umjesto brojevima koji zavise od uređaja.
To je sasvim logično: cilj citiranja nije samo da navedemo gdje smo nešto pročitali, već i da drugoj osobi omogućimo da taj navod pronađe i provjeri.
Zašto onda internet stranice citiramo bez problema?
Profesor je u svom komentaru otvorio još jedno zanimljivo pitanje: ako se sadržaj internet stranice može promijeniti, zašto je možemo citirati, a kod elektronske knjige se toliko insistira na brojevima stranica?
Mislim da se odgovor krije u samoj prirodi bibliografskog citiranja.
Internet stranica se identifikuje pomoću autora ili organizacije, naslova, naziva sajta, datuma objavljivanja ili ažuriranja i URL adrese.
Kada je potrebno, navodi se i datum pristupa.
Kod knjige se koriste podaci o autoru, naslovu, izdavaču, godini i izdanju, uz dodatnu informaciju o elektronskom formatu ili načinu pristupa.
U oba slučaja cilj je isti: identifikovati izvor i omogućiti njegovu provjeru.
Naravno, internet stranice se mogu mijenjati, premještati ili nestajati. Ni elektronske knjige nijesu automatski trajne samo zato što su objavljene u digitalnom formatu.
Zato je važno obezbijediti kvalitetne bibliografske podatke, trajne identifikatore kada postoje, kao što su DOI ili stabilne adrese, i uredno čuvati izdanja.
Drugim riječima, trajnost izvora i mogućnost njegovog citiranja nijesu isto pitanje.
Da li je EPUB onda ravnopravan sa štampanom knjigom?
Moj odgovor je: u pogledu mogućnosti akademskog citiranja – da, uz poštovanje pravila konkretnog stila i ustanove.
To, naravno, ne znači da svaki EPUB automatski ispunjava sve zahtjeve naučnog izdavaštva.
Kvalitet izvora, vjerodostojnost autora, urednička obrada, izdavač, bibliografski podaci i mogućnost provjere sadržaja ostaju jednako važni kao i kod štampane knjige.
Takođe, pojedini fakulteti, naučni časopisi i izdavači mogu imati dodatna pravila. Zato je uvijek potrebno provjeriti njihove smjernice za pripremu radova.
Ako postoji EPUB izdanje bez stabilne paginacije, a istraživač želi da ga koristi, ne mora automatski tražiti štampanu verziju. Može se poslužiti pravilima odgovarajućeg stila i navesti poglavlje, odjeljak ili drugu dostupnu oznaku.
Ukoliko EPUB izdanje sadrži stabilne brojeve štampanog izdanja, i oni se mogu koristiti kada zaista odgovaraju izdanju koje se citira.
Važno je samo da navod bude tačan i provjerljiv.
Digitalna knjiga ne treba da se pravda zbog toga što je digitalna.
Vratila bih se na početak ove priče i komentar profesora koji me je podstakao da se detaljnije pozabavim ovom temom.
Mislim da je njegova nedoumica sasvim razumljiva. Generacije istraživača navikle su na štampanu knjigu, njenu paginaciju i ustaljeni način upućivanja na određene djelove teksta. Ali tehnologija čitanja se promijenila, a s njom i način na koji organizujemo, čuvamo i koristimo knjige. EPUB nije samo digitalna kopija štampane knjige. On je format koji omogućava prilagodljivo čitanje, pristupačnost, pretraživanje teksta i korišćenje na različitim uređajima. Zato ne bi trebalo da njegovu vrijednost mjerimo isključivo prema tome da li svaka rečenica ima unaprijed određeni broj stranice.
Akademski svijet već je pronašao načine da se prilagodi toj promjeni. Chicago, MLA i APA samo su neki od primjera.
Jer knjiga ne postaje manje vrijedna zato što je čitamo na ekranu. A ni ideja ne postaje manje provjerljiva samo zato što se nalazi na drugoj lokaciji umjesto na stranici 45.
Digitalno izdavaštvo ne mijenja potrebu za pouzdanim izvorima. Ono samo traži da naučimo kako da ih pravilno koristimo u novom formatu.
Ispričajte svoju priču!
Gordana