Pismo iz digitalnog egzila

Pismo iz digitalnog egzila: Kako sam sedam godina objašnjavala da je EPUB globalni standard

O temi digitalnog izdavaštva, EPUB standarda i iskustvima kroz koja sam prolazila govorila sam i u Storidž podcastu.

🎙️ Podcast možete pogledati ovdje:

https://www.youtube.com/watch?v=olXE3MbbQlM&t=1964s

Kada uložite sedam godina života u jednu borbu, prirodno je da očekujete da na kraju neko razumije šta ste zapravo postigli.

Nisam se borila sedam godina sa vjetrenjačama samo da bih mogla da kažem da imam e-knjigu u EPUB formatu. Borila sam se jer vjerujem da je EPUB mnogo više od tehničkog standarda. To je format koji spaja tehnologiju, dostupnost i odgovornost prema čitaocima.

Prilagođava se svakom ekranu i omogućava ugodno čitanje na telefonu, tabletu ili čitaču knjiga. Što je još važnije, razvijen je tako da bude pristupačan slijepim i slabovidim osobama, kao i osobama sa disleksijom.

Dana 1. jula 2026. godine moj roman „Krv i zakletva“ i moji prevodi političkih eseja Milorada Popovića „Montenegro's Phoenix“ zvanično su dobili ISBN broj i katalogizaciju u crnogorskom COBISS sistemu u EPUB formatu. Time su postali prve katalogizovane elektronske knjige u EPUB formatu u bibliotečkom sistemu Nacionalne biblioteke Crne Gore.

Na prvi pogled, to možda ne zvuči kao velika vijest.

Ali moja izdavačka kuća Probox napravila je istorijski presedan.

Dozvolite mi jednu malu analogiju.

Zamislite da danas ušetate u banku sa modernom platnom karticom, a službenik vam kaže:

"Žao nam je, mi prihvatamo samo papirne čekove."

Vjerovatno biste pomislili da ste pogriješili vijek.

Zvuči suludo?

Upravo to se godinama dešavalo sa elektronskim knjigama u EPUB formatu u Crnoj Gori.

Ponekad se pitam da li je najteži dio svakog pionirskog posla sama činjenica da godinama morate objašnjavati nešto što je ostatak svijeta odavno prihvatio: da EPUB nije nekakav egzotični kompjuterski fajl, već svjetski standard za elektronske knjige.

Još od 2017. godine, kada je World Wide Web Consortium (W3C), organizacija koja razvija najvažnije standarde za Web, usvojio EPUB kao globalni standard za digitalne publikacije, budućnost digitalnog izdavaštva postala je jasna. Cijeli razvijeni svijet koristi ovaj format već skoro dvije decenije.

Ali kod nas?

Naša administracija godinama je pod pojmom „elektronska knjiga“ podrazumijevala običan PDF. Za mnoge je elektronska knjiga bila samo digitalna kopija štampane stranice. Kada bih pomenula EPUB, često sam nailazila na zid. Globalni standard posmatran je kao nekakav „nepoznati kompjuterski fajl“.

A ja sam, u međuvremenu, proučavala, tražila rješenja, čitala COBISS dokumentaciju, istraživala primjere iz drugih zemalja i pokušavala da otvorim put za EPUB izdavaštvo u Crnoj Gori. Nijesam čekala da neko drugi riješi problem. Sticala sam znanje i tražila izlaz.

Jer za razliku od PDF-a, koji je prvenstveno nastao kao format za prikaz dokumenta, EPUB je razvijen za čitanje.

On se automatski prilagođava svakom ekranu. Omogućava promjenu veličine slova, prilagođavanje prikaza i korišćenje asistivnih tehnologija. Što je najvažnije, dizajniran je tako da omogući punu pristupačnost slijepim i slabovidim osobama, kao i osobama sa disleksijom. Softver može da pročita sadržaj naglas, a sam prikaz može da se prilagodi potrebama korisnika.

I dok oko mene vlada tišina, a institucije ovaj uspjeh tretiraju kao običnu birokratsku stavku, osjećam potrebu da kažem ono što smatram istinom.

Probox nije ostvario samo administrativnu pobjedu.

Probox je pomogao da se ukloni profesionalni apsurd koji je gotovo dvije decenije sprečavao da EPUB format bude ravnopravno prepoznat u domaćem bibliotečkom sistemu.

Zato me pogađa kada vidim da institucije, pa ponekad i kolege, ne vide razliku između PDF-a i EPUB-a.

To nije samo miješanje formata.

To je miješanje različitih koncepata digitalnog izdavaštva.

PDF ima svoju važnu ulogu, ali EPUB je standard razvijen upravo za savremeno digitalno čitanje.

Ponekad me umara osjećaj da sam godinama morala da objašnjavam zašto nešto što je u svijetu odavno prihvaćeno uopšte treba da postoji i kod nas.

Sedam godina pokušavala sam da objasnim zašto i crnogorski autori zaslužuju da njihove knjige budu prepoznate prema standardima koji važe u ostatku svijeta i da budu adekvatno katalogizovane u bibliotečkom sistemu Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“.

Zato ovu pobjedu ne doživljavam samo kao svoju.

Doživljavam je kao otvorena vrata za svakog autora koji će doći poslije mene.

Možda danas oko toga nema mnogo buke, jer većina ljudi neće ni primijetiti šta se promijenilo.

Ali led je probijen.

I to je ponekad dovoljno.

O svemu tome govorila sam i u Storidž podcastu. O knjigama, digitalnom izdavaštvu, apsurdima na koje sam nailazila i o tome zašto vjerujem da budućnost knjige ne smije biti privilegija velikih tržišta.

Knjige su tu.U COBISS-u su. Na Probox sajtu , takođe.

Crna Gora je, makar kroz iglene uši i uz mnogo upornosti, konačno napravila jedan mali korak ka standardima 21. vijeka.

Ako želite da saznate više o tom putu, pogledajte Storidž podcast, u kojem govorim o profesionalnim izazovima, paradoksima i iskustvima sa kojima sam se susretala tokom ovih sedam godina.

Jer ako knjige imaju budućnost, ona mora biti dostupna svima.

Ali budućnost nije samo distribucija na internetu.

Ona podrazumijeva i trajno evidentiranje digitalnih publikacija u bibliotečkom sistemu Nacionalne biblioteke Crne Gore kao i njihovu dostupnost da se čitaju na kompjuterskim ekranima biblioteke, a ne samo da se čitaoci upućuju na internet.

Internet je prostor distribucije.

Biblioteka je prostor kulturne memorije.

Digitalna knjiga nije samo link na internetu.

Naredni korak u razvoju bibliotečkih usluga je da biblioteke elektronske publikacije uvrste u svoje fondove i omoguće njihovo čitanje na računarima u biblioteci, kao dio redovne bibliotečke ponude.

Dugoročno, kada se za to stvore tehnički i organizacioni uslovi, moguće je razvijati i sisteme za elektronsku pozajmicu knjiga, poput e-lending modela koji se već primjenjuje u brojnim bibliotekama širom svijeta, čime se Nacionalnoj biblioteci Crne Gore otvara prostor da svoje usluge učini dostupnijim, savremenijim i bližim novim generacijama čitalaca.

Ispričajte svoju priču!   

Gordana